Prirodno rješenje za atopijski dermatitis kod beba i djece

obitelj.beba

Atopijski dermatitis prema statističkim podacima najčešća je dječja upalna bolest kože (u razvijenim zemljama procjenjuje se na više od 20%).

Uglavnom započinje u dobi između drugog i šestog mjeseca života. AD obilježava crvenilo kože, suha koža i svrbež. Tijek bolesti je kroničan a izmjenjuju se razdoblja smirivanja i pogoršavanja bolesti. Kod većeg broja djece (50%) atopijski dermatitis traje do sedme godine života a kod 70% djece AD se povlači do puberteta i rane zrele dobi.

Ako se AD održi do mladenačke dobi tada postoji velika mogućnost da će bolesnik imati teškoće i u zreloj dobi.

djevojcica.tata

Kako prepoznati atopijski dermatitis

Znaci AD su crvenilo ili mjehurići na koži. Veći ili manji plakovi koji izazivaju svrbež kože i čiji je izgled dobar indikator u kojoj fazi je bolest.

Promjene na koži javljaju se na licu, središnjem dijelu tijela i ekstremitetima, s tim da širenje najčešće ovisi o dobi. U prvim mjesecima života bolest najčešće zahvaća čelo i obraze, širi se na vlasište, gornji dio tijela, vanjsku stranu ruku i nogu te šake. Tijekom druge i treće godine života pojavljuju se karakteristični plakovi uglavnom na vratu, zapešću, pregibima koljena, laktova i skočnom zglobu.

To su samo neki od tipičnih slučajeva ali postoje i drugačiji oblici razvoja bolesti. AD ima sezonska pogoršanja ali stanje bolesnika mogu učiniti lošijim i emocionalni stresovi.

Suha koža jedan je od početnih znakova AD. Takva koža postaje osjetljivija i sklonija iritacijama u usporedbi s normalnom kožom. Svrbež je glavni i najneugodniji simptom AD koji dovodi do poremećaja sna, slabe koncentracije i promjene raspoloženja.

Uz osnovne znakove bolesti često se javljaju i dodatne komplikacije – sekundarne infekcije bakterijama ili virusima – budući da svrbež dovodi do češanja što može uzrokovati upale, oštećenje kože i sekundarne infekcije.

mama.beba

Uzroci atopijskog dermatitisa

Uzroci nastanka AD nisu u potpunosti jasni a lijeka za ovu bolest još uvijek nema. Međutim dokazano je da određeni rizični faktori mogu imati značajne utjecaje na bolest.

Rizični faktori:

  • Genetska predispozicija. Utvrđena je povezanost između atopijskog dermatitisa, astme i peludne groznice. Povećan je rizik da se kod djeteta ako jedan ili oba roditelja pate od jednog od navedenih zdravstvenih problema razvije atopijski dermatitis. Rizik dobivanja bolesti raste proporcionalno – ako oba roditelja imaju sva tri zdravstvena problema, mogućnost da dijete naslijedi bolest raste.
  • Klima i lokacija. U uvjetima hladnije klime raste rizik od obolijevanja. Život u onečišćenim gradovima također povećava vjerovatnost dobivanja AD.
  • Spol. Žene su nešto sklonije atopijskom dermatitisu od muškaraca.
  • Dob majke. Djeca majki koje rađaju kasnije, podložnija su riziku od obolijevanja za razliku od onih koje su svoje dijete rodile u mlađoj životnoj dobi.

taba.beba


Što treba izbjegavati kod beba i djece koje imaju atopijski dermatitis

Sredina u kojoj bebe žive može biti značajan faktor koji pogoršava zdravstveno stanje. Bebini uvjeti života mogu dodatno iritirati kožu i učiniti AD još težim.

Što izbjegavati?

  • Odjeću i posteljinu od vune i sintetike, najbolje je koristiti pamučnu ili svilenu odjeću i posteljinu.
  • Deterdženti jakog kemijskog sastava nisu preporučljivi za pranje već za pranje treba koristiti blage tekuće deterdžente i voditi računa da se nakon pranja odjeća i posteljina temeljito isperu.
  • Čišćenje madraca, tepiha, plišanih igračaka te odstranjivanje prašine može olakšati životnu svakodnevnicu djetetu.
  • Pušenje u prostorijama gdje dijete boravi strogo je zabranjeno.
  • Kod kupanja djeteta s AD treba voditi računa da voda ne bude jako topla (32-34 °C), koristiti sapune koji ne iritiraju kožu i samo kupanje izvršiti u intervalu od 5 do 10 minuta. Poslije kupanja kožu nježno osušiti bez trljanja već laganim tapkanjem mekanim ručnikom.
  • Vezano za prehranu stručnjaci preporučuju da se dijete doji što dulje. Više od 90% alergijskih reakcija izazivaju jaja, kravlje mlijeko, soja, pšenično brašno, orašasti plodovi, kikiriki, riba i školjke. Svakako da u slučaju da roditelji sumnjaju na prisutnost alergije na neku vrstu namirnica to trebaju utvrditi kod liječnika, budući da alergijske reakcije na hranu mogu nastupiti odmah ali i tek nakon 3-4 dana.
EnglishCroatia